Podaci koje tahografi (analogni i digitalni) pohranjuju na medije (taholistiće ili digitalne kartice) prije svega se odnose na radne aktivnosti vozača.

Aktivnosti mobilnog radnika

Na medij se snima informacija o tome koju od definiranih/propisanih aktivnosti je vozač obavljao tijekom vožnje. Aktivnosti koje tahografi bilježe su:

• vožnja
• odmor
• spremnost za vožnju
• ostali rad

Vozači prebacuju status kad ne voze ovisno o tome što konkretno rade. Vožnja se, naravno, bilježi automatski, kao i odmor. Pravilnicima su propisana razna pravila koja vozači moraju zadovoljiti (a ujedno dobiti i glavobolju ako previše razmišljaju o tome, ili, u gorem slučaju, zaraditi kaznu ako negdje pogriješe) – npr. minimalno trajanje odmora je 15 minuta – kod obračuna prekršaja odmor kraći od 15 minuta se smatra spremnošću za rad, zatim dnevno propisana trajanja odmora, maksimalno dozvoljeno vrijeme trajanja vožnje dnevno, kroz tjedne itd.itd.

Obrada podataka s tahografa svodi se na očitavanje snimljenih podataka te kasniju analizu. Analizom se utvrđuju vremena vožnje, eventualni prekršaji itd. Na temelju snimljenih podataka izrađuju se različiti izvješća i protokoli o obavljanju mobilne djelatnosti. Vozači koji su u prekršaju za to mogu biti kažnjeni, kao i njihove tvrtke poslodavci. Stoga je u interesu svih strana da se podaci kvalitetno obrađuju i da se pri pojavi prekršaja to signalizira i pokuša ispraviti i izbjeći u budućnosti.

ŠTO AUTOPRIJEVOZNICI MORAJU ODLUČITI?

Na tržištu postoji mnogo rješenja za obradu podataka s tahografa. Ključno za autoprijevozničku tvrtku je donijeti odluku:

• da li želi samostalno obavljati obradu podataka korištenjem nekih programskih alata dostupnih na tržištu?!
• da li želi obradu podataka prepustiti nekoj trećoj tvrtki koja to nudi kao uslugu, odnosno obavlja taj tip uslužne djelatnosti

U oba slučaja, odgovornost preuzima autoprijevoznička tvrtka, što prvu varijantu može, dugoročno gledano, učiniti povoljnijom.

KAKO IZABRATI PROGRAMSKE ALATE ZA OBRADU PODATAKA

Većina proizvođača tahografa i uređaja za čitanje nudi i neki softver za obradu, ili bar, preuzimanje podataka. Softver za preuzimanje podataka je najčešće uključen u cijenu opreme, dok se cijena softvera za obradu podataka često taji – licenciranje je izvedeno s različitim ograničenjima (broj vozača i vozila, vremensko trajanje licence i slično).

Upravo uvidjevši taj pomalo neobičan pristup ponuđača softvera, INTER-BIZ je, na sugestiju tvrtki kojima takav softver treba a ne žele se trajno vezati uz ostale ponuđače, krenuo s razvojem različitih rješenja za obradu podataka vezanih uz radne aktivnosti vozača. Softverska rješenja koja razvijamo nemaju nikakva ograničenja po pitanju broj djelatnika ili vozila. Jedino ograničenje (ili bolje rečeno, mogućnost) koje nudimo jest da li se program koristi za jednu ili više (neograničen broj) tvrtki.

 

DODATNA NAPOMENA – AETR potvrde i obveze vozača

Vozači su dužni u vozilu osim tahografskih listića ili digitalne kartice (28 dana) za dane kad nisu vozili imati AETR potvrde o aktivnostima. Propisano je da AETR potvrde budu popunjene strojno – ručno popunjene potvrde nisu prihvatljiv dokument i korištenjem potvrda u tom obliku riskirate kaznu ukoliko nadležne službe provedu kontrolu. (Pogledajte primjer popunjene potvrde –ovdje.)

Na mnogim web stranicama ćete naići na obrasce koji omogućavaju izradu potvrde o aktivnostima. No, softver koji mi nudimo istu stvar radi mnogo efikasnije i profesionalnije – eliminira se mogućnost gubitka potvrde, pogrešaka u ispisu i slično – u svakom trenutku možete pronaći izrađenu potvrdu, obaviti provjere, korekcije i ponovni ispis. Da ne govorimo da za izradu potvrde korištenjem programa EVAK i naših drugih programskih rješenja (IB.TAHO, AUTOBUSER) trebate 5-6 sekundi za definiranje svih parametara, dok vam za pojedini obrazac na webu treba i po nekoliko minuta.

OBRADA PODATAKA – ANALOGNI TAHOGRAF

Analogni tahograf pohranjuje informacije o radnim aktivnostima na okrugle/ovalne tahografske listiće. Na listić se iscrtavaju podaci o aktivnostima (različita debljina, ovisno o vrsti aktivnosti), ali i podaci o brzini vozila i prijeđenim kilometrima. Evidencija radnih aktivnosti svodi se na očitavanje tih aktivnosti i unos u evidencijski sustav (npr. naš sustav IB.TAHO).

Unos aktivnosti s tahografskih listića je moguće izvesti na više načina:

• ručno – ručni unos (vrijeme početka i završetka aktivnosti, vrsta aktivnosti) – vrlo sporo za svaki iole realni listić (no, može biti brzo za neke listiće u kojima se prevaljuju velike udaljenost bez nekih posebnih prekida vožnji
• poluautomatski – standardni postupak koji primjenjuju neki korisnici VDO softvera – na slici, preuzeto s www.tahograf.hr – radi se o uređaju koji se rotira i omogućava korisniku da prati poziciju i klikom miša na ekranu naznačuje promjenu aktivnosti – sporo i čak kompliciranije od običnog ručnog unosa

• automatski – postupak koji se svakako preporuča – omogućava analizu skeniranih listića (skeniranje standardnim uredskim A4 skenerima – pojedinačno ili 2 listića na A4 – neki softveri omogućavaju rad sa do 6 listića na A4 dimenziji, no na taj način listići nisu kompletno evidentirani već se arhiviraju samo središnji dijelovi vezani uz aktivnosti – dakle, manjkava digitalna arhiva). IB.TAHO omogućava ovaj način rada – slika ili slike (cijeli mjesec, na primjer) dobivene skenerima se učitavaju u program, program provodi detekciju listića, analizu slike (početna pozicija, rotacija, početna aktivnost, vremena i tipovi aktivnosti…) i nakon unosa vozača i datuma automatski ubacuje podatke u evidenciju radnih aktivnosti – podaci su kompatibilni s ostalim podacima i IB.TAHO omogućava vođenje kombinirane evidencije analognih i digitalnih tahografa (dakle, podaci s listića i podaci s kartica se međusobno povezuju i nadopunjuju, čime se dobiva precizno i točno vođenje evidencije radnih aktivnosti).

OBRADA PODATAKA S ANALOGNOG TAHOGRAFA – SKENIRANJE, ANALIZA I OČITAVANJE LISTIĆA

Najbrži način rada s tahografskim listićama jest skeniranje listića i njihova analiza korištenjem specijaliziranog softvera (kao, na primjer, IB.TAHO). Koristan nusprodukt tog postupka jest i digitalna arhiva listića – skenirani listići se pohrane na lokaciju po želji i po potrebi koriste i za druge namjene. Digitalna arhiva listića nije potpuna u slučaju korištenja 6 listića na jednom A4 skenu, jer u tom slučaju listići bivaju odrezani i velik dio informacija nedostaje.

Dva su pristupa skeniranju tahografskih listića:

• korištenje standardnih uredskih skenera (samostalni skeneri ili multifunkcionalni uređaji, danas vrlo zastupljeni) – ovisno od uređaja do uređaja, za A4 sken potrebno je 20-tak sekundi ili manje (naravno, i više kod starijih uređaja). Dodatno voditi računa da je i za postavljanje samih listića potrebno neko vrijeme pa se skeniranje nerijetko popne na 30-tak sekundi za dva listića.
  • primjer – Canon MX925 multifunkcionalni uređaj sa skenerom (i ADF dvostrani)

• primjer – kućni/uredski skener Canon LIDE 110

• korištenje specijaliziranih brzih skenera dokumenata – skeneri dostupni na tržištu i namijenjeni brzom skeniranju dokumenata omogućavaju (ne svi, svakako provjeriti prije kupnje) i skeniranje nepravilnih obrazaca kao što su naši kružni taholistići. Naša testiranja (neki detalji dostupni na našem blogu) pokazala su da se korištenjem Canon DR-C125 skenera može odskenirati 30 taholistića u 40-tak sekundi i to zadovoljavajućom kvalitetom – skenove IB.TAHO bez problema očitava i obrađuje

Naravno, i drugi proizvođači skenera dolaze u obzir, navedene fotografije i modeli uzeti su zbog većeg iskustva u radu s Canon skenerima i zbog toga jer smo konkretni brzi skener ciljano nabavili i testirali s listićima analognog tahografa!